Polazak djeteta u školu predstavlja značajan preokret u životu djeteta, ali i roditelja, tj. cijele obitelji. Dijete ulazu u sredinu u kojoj će se u krugu svojih vršnjaka i u okvirima koje postavlja društvo razvijati, pokazivati i uspoređivati niz svojih osobina. Ono se uključuje u novi, za njega po mnogo čemu drugačiji svijet, sa mnogo pravila i obaveza koje treba poštovati. To će biti prve teškoće i brige, prva ushićenja i radosti.
U periodu pred polazak u školu javljaju se brojni strahovi, ponajviše roditeljski. Upravo ti strahovi mogu pokvariti dane pripreme i polaska u školu, koji bi trebali biti obilježeni radošću i veseljem. Kako bi dijete napredovalo u školi i ugodno se osjećalo u školskom okruženju , važno je da razvije pozitivan odnos prema školi, obavezama koje ga očekuju, učiteljici/ učitelju…
Za nekoliko dana dijete se ne može pripremiti za školu. To je dugotrajan proces koji zahtijeva puno znanja, razumijevanja i zalaganja odraslih. Dio obveze u pripremi za školu preuzeo je dječji vrtić. Ta se priprema sastoji u realizaciji programa-odgojno obrazovnog rada kroz smišljen i planiran rad. Osnovni oblik rada u vrtiću je igra. U tome je razlika vrtića i škole. U školi je namjerno učenje, a savladavanje određenog broja činjenica obavezno. U vrtiću kroz igru djeca uče spontano, nenamjerno, te tako savladavaju nova znanja i navike.
KOJE TO SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE DIJETE TREBA IMATI PRED POLAZAK U ŠKOLU?
Gruba motorika – Dijete bi trebalo biti općenito spretno i uspješno u svim oblicima kretanja do polaska u školu. Aktivnosti koje bi predškolsko dijete trebalo moći spretno obavljati i potpuno njima ovladati su svi osnovni oblici kretanja u kojima sudjeluje cijelo tijelo, konkretno: hodanje, trčanje, skakanje, stajanje na jednoj nozi, hvatanje i bacanje lopte..
Ove osnovne vještine i oblike kretanje dijete može usavršiti kroz svakodnevne dječje igre, te mu redovito treba omogućiti prilike za kretanje i razvoj velikih mišićnih skupina, zglobova i tetiva. Stoga kod djeteta potičite : trčanje, igre lovice, igre loptom, skakanje preko konopa, te ciljano tjelesni odgoj, sportske aktivnosti ples i plivanje.
Fina motorika ili grafomotorika– Dijete posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska. Zna po uzoru povlačiti ravne, kose, kružne i valovite linije, kao i povlačiti linije od crte do crte i od točke do točke (važna usklađenost pokreta ruke i oka), precrtava geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb, precrtava različite znakove i simbole.
Govor i rječnik – Dijete treba pravilno izgovarati sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova- č, ž, š, s,c zbog ispadanja mliječnih zuba). Ukoliko dijete i nakon pete godine nepravilno izgovara pojedine glasove ili ima nekih odstupanja u govoru, potrebno je obratiti se logopedu. Razvijenost govora jako je važna za usvajanje početnog čitanja i pisanja. Dijete treba biti u stanju prepričati kraći događaj ili ispričati priču prema slikama.
-
Zna imenovati riječ na zadani glas (A kao auto),
-
Može sastaviti poznatu riječ od slogova (BA-NA-NA), kao i rastaviti poznatu riječ na slogove (KUTIJA)
-
Prepoznaje 1. glas u riječi (najlakše uočava pjevne glasove S, Z, Š, Ž, R), te zna prepoznati da li je zadani glas na početku, sredini ili na kraju
-
Od zadanih glasova sastavlja riječ (L-O-P-T-A) te zadanu riječ rastavlja na glasove (Š-K-O-L-A)
Vizualna percepcija– uočava sličnosti i razlike (detalje) kao i oblike i veličine
Boje– prepoznaje i imenuje boje: žutu, zelenu, crvenu , plavu, bijelu, crnu, smeđu, narančastu
Prostorni odnosi– Dijete treba razumjeti prostorne odnose: desno-lijevo, gore- dolje, ispred-iza, u- na i sl.
Vremenski odnosi– Dijete razumije : prije, poslije, jučer, danas, sutra, jutro, podne, večer, te po mogućnosti zna nabrojati dane u tjednu kao i pojave i promjene u prirodi vezane uz godišnja doba
Snalaženje s brojevima: Poželjno je da dijete broji najmanje do 10, da uspoređuje brojeve do 10 ( što je veće, a što manje, da prepoznaje brojeve do 10 i sl. , snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj…
Koncentracija i pažnja– očekuje se da dijete može usmjeriti pažnju na zadatak 15 minuta, a na igru i do 6o min uz kratke otklone pažnje
Emocionalna zrelost– Znači da dijete ima određenu stabilnost i sposobnost samokontrole, da može prihvatiti pohvale ali i neuspjeh, te da se može odvojiti od roditelja tijekom procjene psihofizičke zrelosti.
Socijalna zrelost– Dijete bi trebalo znati svoje osobne podatke: ime i prezime, adresu, imena roditelja i prijatelja, put od kuće do škole i sl. Socijalna zrelost uključuje vještinu prihvaćanja autoriteta, te vještinu komunikacije s vršnjacima.
Samostalnost– Dijete je potpuno samostalno u brizi za sebe: zna se odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalan je pri jelu i korištenju WC-a, samostalan je u komunikaciji s drugima i sposoban je brinuti se o svojim stvarima
Korisne igre i aktivnosti roditelja i djeteta:
-
Društvene igre (čovječe ne ljuti se, memory, domino i sl. )-razvoj pažnje i pamćenja, usvajanje pojma broja, radost zbog uspjeha, podnošenje neuspjeha
-
Matematičke igre u svakodnevnim situacijama (uspoređivanje, razvrstavanje, brojanje, prepoznavanje brojki)- razvoj percepcije, usvajanje pojma broja, logičko zaključivanje
-
Zajedničko čitanje priča i gledanje filmova (djetetu se tumače postupci likova) – prepoznavanje tuđih i vlastitih emocija
-
Prepričavanja priča i događaja (pravilne rečenice) – bogaćenje rječnika (počrtak-sredina-kraj), logičko prepričavanje, postavljanje pitanja
-
Crtanje, bojanje, modeliranje – kreativnost, pravilno držanje olovke, preciznost, snalaženje na papiru
-
Vježbe vidno – motorne koordinacije (izrezivanje –krugova, kvadrata, trokuta, resica od papira, bojanje do rubova, zakopčavanje, vezanje, slaganje odjeće)
Za sve informacije i upite vezane za polazak u školu obratite se našim odgajateljicama ili pedagogici Dječjeg vrtića Ston
